Prema izvoru iz kojieg je nastao, med se može podijeliti na cvijetni med i medljiku. Cvijetni med potiče uglavnom od cvijetova različitih biljaka, dok medljikovac potiče iz slatkih tekućina koje neki insekti izbacuju kao višak hrane, hraneći se sokom biljke na kojoj se nalazi.

Cvijetni med

Dijeli se na mnogo vrsta, a glavni faktor određivanja kojoj vrsti pripada je biljka od koje je sakupljan nektar za njegovu proizvodnju. Neki od poznatijih vrsta meda su: bagremov, lipov, kestenov, vrijeskov, kaduljin itd. Svaku od ovih vrsta je jednostavno razlikovati po boji, okusu i nekim drugim osobinama.

Bagremov med (Robinia pseudoacacia)

Po vrijednosti za pčelarstvo bagremu pripada prvo mjesto. U izboru zemlje vrlo je skroman, pa raste i na najslabijoj vrsti zemlje, pa čak i na živom pijesku. Najveće bagremove šume na prostorima bivše Jugoslavije nalaze se u Vojvodini. Rijetko zasađen bagrem ima veću krošnju, bogatiji je cvijetom, dobiva više sunca, pa zato medi bolje od bagrema u šumi. Cvjetanje bagrema dolazi u prvoj polovoni maja, dok su pčele još nerazvijene, pa ga ne mogu maksimalno iskoristiti. Na jednom mjestu bagrem cvjeta oko 12 dana. Izlučivanje nektara pogoduju tople noći, sa dosta jutarnje rose, a dani trebaju biti umjereno topli bez vjetra. Na povoljnom vremenu, jake zajednice prikupe na bagremu za desetak dana po 50 kilograma nektara. Na bagremu u toku jedne paše prosječno se može izvrcati oko 20 kilograma meda po košnici. Na prostorima bivše Jugoslavije 1963. godine je bila izvanredna bagremova paša. Zabilježeno je da su jake zajednice proizvele 50 kilograma, dok su vro jake zajednice proizvele i do 70 kilograma meda.

Čist bagremov med, bez primjesa, vrlo je svijetao, staklasto proziran, gotovo bezbojan. Slabog je mirisa. Po okusu podsjeća na sok bagrema. Vrlo je blag i ugodan. Zreo bagremov med je gust. Od invertnog šećera sadrži više voćnog nego grožđanog, pa se zato dugo drži u tekućem stanju. Tako zna ostati po godinu danada se ne kristalizira. Pri niskoj temperaturi je ljepljivi isteže se poput tijesta. Vrlo je pogodan za zimovanje pčela.

Lipov med (Tilia L.)

Lipa ima više vrsta, ali se teže razlikuju. Lipova stabla su lijepa i velika, s jakim pravilnim krošnjama. Listovi lipa su raznolikog oblika i veličine. Lipa cvjeta od polovine juna do polovine jula mjeseca. U Bosni i Hercegovini su najznačajnije lipove šume na Majevici i Grmeču. Medenju lipe pogoduju zaštićena staništa u kotlinama gdje zrak stagnira. Potrebni su topli i lijepi dani sa dovoljno vlage u zraku. Medenju pogoduju blage i lagane kišeu doba cvjetanja. Na našim prostorima se rijetko kada dobije više od 20 kilograma meda po košnici na lipovoj paši.

Lipov med je blagožut do zelenkast. Vrlo jakog je mirisa po cvijetu. Ugodnog je slatkog i oštrog okusa, ali malo gorči. Zbog prejakog mirisa i gorčine neki ga potrošači ne podnose. Kristalizira se za jedan do dva mjeseca, tvoreći sitne kristale. Pčele na njemu dobro zimuju.

Kestenov med (Castanea sativa M.)

Pitomi kesten raste u samoniklim šumama. Zbog plodova ubraja se među voćke, a zbog mjesta i načina rasta među šumsko drveće. Kesten je vrlo visokog i razgranatog stabla. Listovi su produženo ovalni, na rubovima nazubljeni. Počinje cvjetati u junu mjesecu. Cjetanje pojedinog stabla traje oko 10 dana, ali pošto sva stabla ne procvjetaju odjednom, produži se na 20 dana. Prvih dana slabo medi, daje samo polen, ali ako je vijeme toplo, sa dosta vlage u zraku zna dobro mediti. Pčele zatrpaju košnicu polenom kao ni na jednoj drugoj paši. Od ukupnog unosa oko polovina ja polen.  Dnevni prinosi mogu se kretati do 5 kilograma. Najveći ukupni prinos može biti od 10 do 15 kilograma meda.

Med je svijetlo žut, vrlo jakog i oštrog mirisa. Slatkog je trpko-gorkog okusa, zbog čega ga potrošači ne uzimaju redovno. Ne kristalizira nekoliko mjeseci. Nije pogodan za zimovanje pčela na njemu.

Vrijeskov med (Calluna vulgaris)

Višegodišnji je odrvenjeli polugrmić koji je visok do 50 cm, ljuskastih listova, sa blijedim ili ljubičastim cvjetovima. Cvjeta od početka augusta pa do mrazova. Povoljna su mu područja sa obiljem padavina. Kod nas ga ima mjestimično. Prinosi iznose najviše 3 kilograma na dan i obično se proizvede od 10 do 15 kilograma. Interesantno je da su prinosi uglavnom stalni, da nema iznenađenja. Ovaj med ima još jednu karakteristiku, a to je da se teško vrca iz saća.

Med je žut ili tamnožut. Slabog je mirisa, ugodnog specifičnog okusa. Kristalizira se nakon 2-3 mjeseca. Uz pomoć miroskopa može se razlikovati od svih ostalih vrsta meda po prisutnosti igličastih kristala. Pogodan je za zimovanje pčela.

Kaduljin med (Salvia  officinalis)

Kadulja (žalfija, slavulja, pelin) je samonikla biljka. Ima je u Hercegovini i ima značaju ulogu u čuvanju zemlje da je ne raznosi bura. Najboljim predjelima smatraju se prostori od Dubrovnika prema Matkoviću i Trebinju. Kadulja je višegodišnji odrvenjeli grm iz kojeg izraste po više mladica do 70 cm visine. Listovi su uski, ovalni, na rubovima malo nazubljeni. Cvjetanje traje oko 20 dana. Rana kadulja počinje cvjetati krajem aprila. Najprije ona bliže moru, pa se pomjera prema unutrašnjosti i planinama., gdje se cvjetanje završava polovinom juna mjeseca. Poslije bagrema je najvrijednija kaduljina paša za pčele. KAdulja najbolje medi kada je toplo vrijeme sa dosta vlage u zraku. Pogoduje joj sitna lagana kiša. Bez kadulje ne bi bilo opstanka pčelama u kršnim krajevima, ili se ne bi isplatilo pčelariti.

Kaduljin med je ugodnog do malo gorkog okusa. Ima izrazit miris po cvatu biljke. Dugo se drži u tečnom stanju. Kristalizira u srednje krupne kristale, ali ni tada nije pretvrd. Boja joj varira jer istovremeno cvjeta vinova loza koja utiče na boju.

Medljika

Nisu sve medljike jednakog kvaliteta. Najkvalitetnijom smatra se jelova medljika. Nakon nje hrastova medljika, koju izbacuju štitaste uši na hrastu. Manje kvalitetne smatraju se vrbova i bukova medljika. Medljika je karakteristična i po tome što je obogaćena mineralima, zbog čega je cijenjena kod potrošača. Međutim, za pčelinju zajednicu medljika nije pogodna za prehranu, naročito u zimskom periodu, jer ima dosta neprobavljivih tvari koje se nakupljaju u većim količinama u crijevu i uzrokuje proljev.